DataLab

“Vozilo se izmicalo drugima s puta, iznenada se zaustavljalo ispred prometnih raskrižja, propuštalo druge automobile i ponašalo se kao da poznaje sve detalje svakog zamislivog prometnog pravila.”

Ova rečenica, slobodno prevedena, preuzeta su iz znanstvenofantastičnog romana pod nazivom “Utopolis” koji je napisao Werner Illing prije gotovo stotinu godina – 1930. Kada ju čitate, teško je vjerovati kako je prije toliko godina njemački autor uspio točno predvidjeti vrste stvari na koje se proizvođači vozila sada jako usredotočuju.

Zapravo, tijekom svog romana dotaknuo se i teme, danas toliko bitne, povezanosti kada je opisao kako funkcioniraju “misteriozni automobili koji sami sobom upravljaju”. Na prednjem dijelu svakog vozila bilo je “malo oko s prizmom” koje je djelovalo na električne ćelije osjetljive na svjetlost i komuniciralo s električnim očima koje su bile “diskretno uvučene u zidove kuća”. “Ove mehaničke oči reguliraju brzinu i upravljanje pomoću izmjeničnog odraza zrcala.”
94 godine kasnije, u eri u kojoj se cestovni promet sve više digitalizira, naše se društvo nalazi na pragu vjerojatno najveće revolucije mobilnosti od izuma automobila.

Softver i elektronika preuzimaju sve više zadataka od vozača, pretvarajući automobile u kotrljajuće strojeve visoke tehnologije. Svi renomirani proizvođači sada nude potpomognutu i poluautomatiziranu vožnju, a broj vozila opremljenih značajkama automatizirane vožnje značajno će se povećati u nadolazećim godinama.

Hoćemo li tako smanjiti gužve na cesti? Možda će i to netko proučavati za stotinu godina.

Stopa smanjenja smrtnosti na cestama u Hrvatskoj u posljednjem je desetljeću dosegla 30%, nadmašujući prosjek EU-a i pokazujući predanost države sigurnijim cestama. Iako cilj nacionalne strategije smanjenja od 50% do 2020. nije postignut, ostvarena su značajna poboljšanja. Međutim, smrtnost na cestama u Hrvatskoj i dalje je znatno viša od prosjeka EU-a, što naglašava potrebu za daljnjim naporima i mjerama za poboljšanje sigurnosti na cestama.

Hrvatska je četvrta najgora europska zemlja po broj smrtno stradalih, 71 stradali na milijun stanovnika. Za usporedbu u Norveškoj je taj broj 21.

U Francuskoj, strategija sigurnosti cestovnog prometa uključujući praćenje, evaluaciju i usmjeravanje odluka politike u izgradnji maksimalno automatiziranog sustava za provođenje programa smanjena brzine. Zato je u 2023. izdano više od 17 millijuna prekršajnih prijava zbog prebrze vožnje, što znači da je gotovo svaki drugi automobil u Francuskoj dobio kaznu (u Francuskoj je 2023. bilo registrirano 38.9 milijuna osobnih vozila).

Sigurna i odgovorna vožnja u novom automobilu jedno je od rješenja sigurnosti na cestama.

Softver je ključan za budućnost automobilske industrije. Neki vozači misle da ga ima previše u današnjim automobilima dok drugi kukaju kako ga je premalo i kako ne radi kako ispravno. Dostupni podaci pokazuju da se samo 15% do 20 % trenutačnih zaposlenika u europskim kompanijama bavi softverskim rješenjima.
Svjesni takvog stanja europski prozvođači automobila, pokušavanju pronaći holistička rješenja. Primjerice, europski vodeći proizvođači razvijaju zajedničke ili interoperabilne softverske platforme kako bi izbjegli skupe samostalne aktivnosti.

Rano zapošljavanje, prekvalifikacija i akvizicija novih talenata također mogu pomoći u razvoju novih softwareskih rješenja. Veliki europski proizvođači intenziviraju rano zapošljavanje izravno sa sveučilišta i potiču obrazovanje svojih trenutnih zaposlenika kroz STEM i partnerstva sa sveučilištima i školama. Istraživanje pokazuje da je prekvalifikacija već u punom tijeku: 37% europskih automobilskih dobavljača trenutno radi na prekvalificiranju, a još 41% ih planira provesti. Kako bi privukli kvalificirane softverske talente iz drugih regija, europski poslodavci trebali bi ubrzati procese oko radnih dozvola i zadovoljiti zahtjeve novih talenata u pogledu plaće, beneficija i radnih uvjeta.

Što mislite jesu li današnji automobili previše ili premalo digitalizirani?